Odaberite područje koje Vas zanima:





Upišite pojam koji Vas zanima:

 
 
Prolistajte stranice Dietpharmovog časopisa "Prevencijom do zdravlja"

Muški i ženski problemi
Povećanje prostate, bolesti dojke, neplodnost



o zdravlju / KOSTI - OSLONAC TIJELA I ZAŠTITA ORGANA


KOSTI - OSLONAC TIJELA I ZAŠTITA ORGANA





Kosti čine noseću okosnicu našeg tijela. Osim što omogućuju uspravno držanje tijela, one predstavljaju zaštitnu konstrukciju za unutarnje organe i mozak.

Kosti imaju vrlo važan, ali i nezahvalan zadatak. Tako bi npr. bez kostiju lubanje mozak bio potpuno nezaštićen. Bez rebara koje čine prsni koš ne bismo pak mogli disati. Bez kostiju nogu ne bismo mogli hodati.... No, zadatak kostiju je utoliko nezahvalan što se većina nas uopće o njima ne brine. Naime, kosti našeg tijela svoj posao uglavnom obavljaju u tišini. Za razliku od npr. srca, moglo bi se čak pomisliti da su građene od nežive materije. Međutim, to je tek privid koji vara, jer su kosti podvrgnute stalnim procesima izgradnje i razgradnje.


Ljudski se kostur sastoji od oko 220 kostiju. Odrastao čovjek ima 206, a novorođenče čak 300 kostiju ! Razlog je tome što se mnoge kosti tijekom svoga rasta spajaju - neke već u majčinoj utrobi, a druge nakon rođenja djeteta. Najbolji primjer za to su kosti lubanje i kralježnice.


Kosti su prilagodljive

Mnogi ljudi misle da su kosti nepromjenjive i - poput kamena – uvijek jednako čvrste. Međutim, najkasnije kada pretrpimo neki lom kosti, zapažamo da je ona itekako živa. Stalna izgradnja i razgradnja koštanog tkiva brine za to da se skelet može neprestano prilagođavati promjenjivim zahtjevima tijela.

Pri rođenju je tek mali broj kostiju gotovo izgrađen. Skeletni se sustav, grubo uzevši, sastoji od hrskavice koja tek postepeno prelazi u kosti. One rastu sve do svršetka puberteta. Tek je tada skelet čovjeka konačno izgrađen. No, to ne znači da se od tada na kostima više ništa ne mijenja. One se, štoviše, stalno pregrađuju radi – kao što smo rekli – stalne prilagodbe promjenjivim uvjetima i potrebama organizma.

Zbog čega je potrebna ta prilagodljivost ?
Pogledajmo npr. osobu koja se bavi športskim aktivnostima : snažni i raznoliki pokreti tijela kod športa mogući su samo uzajamnim sudjelovanjem muskulature i kostiju. Mišić proizvodi snagu koja pokreće kosti. Kada mišić ojača, mora ojačati i kost, jer bi je inače snaga mišića razorila. Dakle, kost se neprestano prilagođava snazi mišića koji ju pokreću. Drugim riječima :


Kost živi

Spomenutoj stalnoj prilagodbi kosti pomažu dvije skupine koštanih stanica. Prva skupina stanica razgrađuje kost. To su tzv. osteoklasti koji razgradnjom rade mjesto za novu koštanu tvar koja se stvara pomoću stanica za izgradnju kostiju, tzv. osteoblasta. Oba tipa stanica tvore s koštanim stanicama, osteocitima, koštano tkivo. Osteoklasti i osteoblasti normalno rade zajedno. Međutim, kod oboljenja kostiju može doći do ozbiljnih smetnji u njihovu timskom radu.

Pokreti štite od razgradnje. Budući da se kost prilagođuje snazi mišića, koštana se masa, kada mišiće manje koristimo, počinje smanjivati. Stoga je za očuvanje zdravlja kostiju potrebno redovito kretanje, odnosno fizička aktivnost.


Najmanja kost u tijelu je stremen u uhu, koja je duga oko 3 mm. Najveća kost je femur (bedrena kost) čija duljina varira od osobe do osobe, no uvijek čini otprilike jednu četvrtinu visine.



Građa kostiju


Kosti su obavijene pokosnicom. Krvne žile i živci malim kanalićima vode iz pokosnice u unutrašnjost kosti. To vanjsko, vrlo gusto ustrojeno područje naziva se kompakta.

Već sam vanjski oblik kosti upućuje na njenu arhitekturu. Neke su kosti šuplje poput cijevi, kao što su to duge kosti našeg skeleta s dva većinom zadebljala kraja, npr. bedrena kost i nadlaktica. Taj princip nosivih cijevi često se oponaša u suvremenoj arhitekturi.

Drugačiju pak arhitekturu nalazimo kod kostiju kralježnice ili bedrenog vrata. One nisu šuplje već su ispunjene koštanom srži i poput spužve okružene čvrstom opnom. Stoga i nose medicinski naziv spongioza. Na prvi pogled se čini kao da su pojedine koštane gredice od kojih se sastoji ta spužva, poredane bez reda. Tek pri pažljivijem promatranju otkrivamo da su te gredice vrlo uredno složene u vidu krakova neke dizalice. One imaju i slične funkcije. Naime, takva izrazito stabilna konstruckija daje im čvrstoću i nosivost. Time su vrlo dobro osposobljene za obavljanje mehaničkih zadataka.

Tkivo kostiju i hrskavice tvori stabilnu okosnicu tijela koja utječe na izgled stasa te zajedno s mišićima omogućuje pokretanje pojedinih dijelova tijela. Ta okosnica predstavlja tjelesni skeletni sustav.

Skelet tijelu ne osigurava samo stabilnost i zaštitu unutarnjih organa od povreda nego služi i kao važan rezervoar minerala, posebice kalcija i fosfata. Konačno predstavlja skeletni sustav u unutrašnjosti mnogih kostiju i mjesto gdje se proizvodi većina krvnih stanica.

Tjelesne kretnje ne odvijaju se samim kostima nego na spojnim mjestima vezivnog tkiva između kostiju. To su :


Zglobovi

U tijelu ima čak 230 zglobova. U njima se jedna nasuprot drugoj nalaze dvije bjelkaste zglobne površine. Tu graničnu površinu između dvije kosti tvori zglobna hrskavica.

Nisu svi zglobovi jednako pokretljivi. Neki omogućuju kretnje u više razina, drugi samo u jednoj, dok neki zglobovi uopće ne dozvoljavaju pomicanje.

Zglobovi sa zglobnom šupljinom i izrazitom pokretljivošću u najmanje jednoj razini nazivaju se slobodnim zglobovima (diartroze). Većina zglobova spada u tu skupinu.
Zglobovi male pokretljivosti nazivaju se krutim zglobovima (amfiartroze). Među njih spada npr. zglob između crijevne i križne kosti.
Postoje i posve nepokretni koštani zglobovi (sinartroze) koji ne tvore zglobnu pukotinu, nego su ispunjeni hrskavičavim ili krutim vezivnim tkivom. Oni osiguravaju čvrsti spoj kako ne bi došlo do nepoželjnog pomicanja kostiju.



Cijena pokretljivosti

Ako je zglobni spoj labav, pokretljivost je veća, ali time istovremeno raste i opasnost od iščašenja zgloba (luksacija, dislokacija). Tako je npr. rameni zglob vrlo pokretljiv te je kod njega iščašenje vrlo često.

Kako bi se sprječila iščašenja, većinu slobodnih zglobova obavija napeta zglobna čahura. U zglobnoj čahuri upletene su i tetive, gruba pojačanja koja neposredno povezuju dvije kosti te u nepovoljnim stanjima opterećenja zglobu daju stabilnost.
Nažalost je naše visoko tehnizirano i civilizirano doba čovjeku na njegovu štetu omogućilo veliku životnu udobnost kretanjem u raznim prijevoznim sredstvima, ljenčarenjem u udobnim naslonjačima pred TV ekranima, te ga većinom i tijekom radnog vremena prikovalo pred kompjutorske ekrane u kancelarijama. Prirodno pješačenje, kretanje zbog svakodnevnih životnih potreba gotovo odumire... Tako skeletni sustav sa svojim zglobovima sve više miruje, pa se niti troši, a niti obnavlja. Time ubrzano stari i propada. Sve češće se spominju rane osteoporotske promjene na kostima, degenerativne promjene na zglobovima.....
Stoga i ne začuđuje da je prvo desetljeće novog tisućljeća proglašeno kao Desetljeće kostiju i zglobova (The Bone and Joint Decade 2000 – 2010).

 
Za specifične savjete i upute u vezi s proizvodima, molimo da se obratite našim stručnjacima u SAVJETOVALIŠTU online ili
na telefon 01/3326733, radnim danom od 10-14h.
Ove web stranice sadrže informacije i savjete o zdravom načinu života, kojima Vas želimo potaknuti da budete aktivniji u očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja.

Informacije o brojnim zdravstvenim poremečajima i proizvodima nisu namijenjene dijagnosticiranju niti propisivanju terapije te ne mogu biti zamjena za stručnost, znanje, vještinu i procjenu farmaceuta i liječnika.
© Fidifarm d.o.o. Sva prava pridržana. Fidifarm je dio Atlantic Grupe