Odaberite pojam o kojem želite saznati više:




Upišite pojam koji Vas zanima:

 
Prolistajte stranice Dietpharmovog časopisa "Prevencijom do zdravlja"



vitamini i minerali / Magnezij


Magnezij


Magnesium – Mg




Magnezij je mineral koji je u prirodi gotovo svugdje prisutan. Najčešće se nalazi u obliku različitih kemijskih spojeva s kalcijem. Ima ga morskoj vodi, mineralnim izvorima i zelenom pigmentu u biljkama. Opće je poznato da je magnezij esencijalni sastojak čovječeg i životinjskog organizma, te da je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima. Život bez magnezija ne bi bio moguć.


Iz povijesti
 
Magnezij je, kao i kalcij otkriven 1808. godine, a oba minerala otkrio je Sir Humphrey Davy.
 
 
Svojstva
 
Magnezij je metal srebrnastog sjaja, srednje tvrdoće, postojan na sobnoj temperaturi. Topiv je u kiselinama. Koristi se kao reduktivno sredstvo zbog velikog afiniteta prema kisiku.
 
 
Magnezij u organizmu
 
Čovjek prosječno sadrži oko 24-30 grama magnezija. Oko 60% ukupnog sadržaja magnezija nalazi se u kostima, 35% se nalazi u skeletnom i srčanom mišićju, ostatak se nalazi u jetri, bubrezima i mozgu, a ima ga i u eritrocitima. Ravnotežu magnezija u tijelu reguliraju crijeva i bubrezi. Zahvaljujući rezervama u kostima i regulacijskom mehanizmu u bubrezima, tijelo može i duže vrijeme nadoknađivati nedostatan unos magnezija.
Magnezij se apsorbira u tankom crijevu i to do 50%. Na njegovu apsorpciju utječu fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, kalij, željezo, fostor i mangan koji smanjuju apsorpciju, dok je vitamin D povećava.
Magnezij se iz tijela uglavnom izlučuje urinom, dok se male količine izlučuju stolicom.
 
 
Zašto je magnezij važan?
 
Prije pedesetak godina o magneziju su bile poznate tek tri činjenice:
  • neophodan je za rast
  • važan je aktivator mnogih enzima koji sudjeluju u metabolizmu
  • mnogo se upotrebljavao u liječenju prevelikog lučenja želučane kiseline i opstipacije (začepljenosti).
 
Danas je magnezij na najboljem putu da postane najznačajniji mineral našeg vremena.
Sudjeluje u više od 300 enzimatskih sistema uključujući Krebsov ciklus, proces glikolize, sintezu proteina, nukleinskih kiselina...Važan je za neuromuskularni prijenos podražaja, mineralizaciju kostiju te djelovanje paratireoidnog hormona. Sudjeluje u stvaranju ATP, tj. energije, u procesima koagulacije i transpotu glukoze u stanicu.
 
 
Kako osigurati dovoljno magnezija?
 
Iznenađujuće je da se u razvijenim zemljama unatoč bogatoj ponudi hrane često zapaža postojanje nedostatne opskrbe nekim mineralima i vitaminima. To se posebno odnosi na magnezij. Neki znanstvenici smatraju da određene skupine osoba pate čak od 40% preniske opskrbe magnezija. Ako poznajemo uzroke koji su doveli do nedostatnog unosa magnezija, možemo pružiti pomoć i postići da se magnezij unosi u optimalnim količinama.
Uzroci nedostatka magnezija su brojni, te se mogu pojaviti uslijed povećane potrebe (tijekom rasta, razvoja, trudnoće i stresa), povećanih gubitaka (jako povraćanje, proljev, kronična oboljenja bubrega), nedostatnog unosa (gladovanje, prehrana gotovo isključivo mliječnim proizvodima, prehrana s malim količinama bjelančevina, masna hrana, "mekana" voda), poremećaja u probavnom sustavu (oboljenja probavnog sustava, opsežno kirurško odstranjenje tankog crijeva), uzimanja određenih lijekova (diuretici, srčani glikozidi, sredstva za čišćenje), prekomjernog lučenja znoja, te uzimanja alkohola.
Uobičajenom se prehranom dnevno unosi 180-300 mg magnezija. Pri tome treba voditi računa o činjenici da samo oko 1/3 magnezija unesenog hranom tijelo može resorbirati. Sastojci hrane poput fosfata, visokih udjela proteina i masti, konzumiranje alkohola, stres i mnogi lijekovi smanjuju resorpciju magnezija iz hrane, te time predstavljaju uzrok za premalu opskrbljenost magnezijem. Iako magnezij sadrže brojne namirnice (soja, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orah, badem, banana, žitarice, smeđa riža), preporučeni dnevni unos magnezija često se ne može namiriti iz hrane. Umjetno gnojenje dovodi do osiromašenja sadržaja magnezija u tlu, pa tako i u biljkama, a zbog toga i mi u svoj organizam unosimo premalo tog minerala. Stoga se brzo postižu upravo iznenađujući uspjesi za očuvanje zdravlja ako se prehrana nadopuni magnezijevim preparatima. Naime, mnogi simptomi nedostatka magnezija otkriveni su tek u novije doba. Poznato je da se kod manjka magnezija javljaju slabost, grčevi u mišićima (tetanija i tremor), poremećaji rada srca, živčana razdražljivost, glavobolje. Nedostatak magnezija može izazvati pojačano zgrušavanje krvi, naročito u već oštećenim krvnim žilama. Novija istraživanja pokazuju da se ne smije zanemariti povezanost manjka magnezija s nastankom:
 
  • angine pektoris i akutnog infarkta miokarda
  • oštećenja srca
  • popuštanja rada srca
  • oštećenja unutarnje stijenke krvnih žila
  • poremećenog metabolizma glukoze
  • povećanog oksidativnog stresa
 
Dodatna suplementacija prehrane magnezijem stoga se preporučuje kod prevencije srčanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja, te za prevenciju migrene.
Potrebe za magnezijem ovise o nizu faktora kao što su zdravstveno stanje čovjeka, starost, sastav hrane, konzumiranje alkohola, stres, trudnoća i dojenje, pa tako dnevne potrebe iznose za:
 
 djecu                          170 mg
 mladež                       350 mg
 žene                           280 mg
 trudnice i dojilje            350 mg
 muškarci                     350 mg
 
Predoziranje magnezija ne predstavlja razlog za bojazan kod zdravih osoba s normalnom funkcijom bubrega, jer se on polagano resorbira, a njegov se višak ravnomjerno izlučuje mokraćom i stolicom.
 
 
Interakcije
 
  • Cink, ovisno o dozi djeluje sinergistički i antagonistički. Doze veće od 25 mg smanjuju apsorpciju, a manje povećavaju.
  • Vitamin B6 povisuje bioraspoloživost magnezija.
  • Upotreba tiazidskih diuretika može dovesti do hipomagneziemije, dok upotreba diuretika koji štede kalij može dovesti do hipermagneziemije.
  • Primjena magnezija kod bolesnika koji koriste glikozide digitalisa može dovesti do smanjenja koncentracije glikozida u plazmi.
  • Tetraciklinski diuretici ne trebaju se uzimati istodobno s magnezijem, jer stvaraju komplekse koji smanjuju njihovu djelotvornost.

 
Za specifične savjete i upute u vezi s proizvodima, molimo da se obratite našim stručnjacima u SAVJETOVALIŠTU online ili
na telefon 01/3326733, radnim danom od 10-14h.
Ove web stranice sadrže informacije i savjete o zdravom načinu života, kojima Vas želimo potaknuti da budete aktivniji u očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja.

Informacije o brojnim zdravstvenim poremečajima i proizvodima nisu namijenjene dijagnosticiranju niti propisivanju terapije te ne mogu biti zamjena za stručnost, znanje, vještinu i procjenu farmaceuta i liječnika.
copyright (c) 2012. Fidifarm d.o.o. All rights reserved.