Natrag

Sunce i rak kože

Izloženost ultraljubičastim zrakama smatra se glavnim rizičnim čimbenikom u razvoju karcinoma kože i malignog melanoma. 

Više od 90% svih karcinoma kože javljaju se na mjestima izloženi suncu (fotoeksponirana mjesta), a to su lice, vrat, uške, podlaktice i šake. Uloga ultraljubičastih zraka u patogenezi karcinoma kože je dokazana u brojnim epidemiološkim studijama. Naime, melanin u melanocitima apsorbira ultraljubičaste zrake, a oslobođena energija otpušta slobodne radikale koji dovode do mutacija na DNA uzvojnici. Takva oštećenja rezultiraju nekontroliranim rastom stanice.Najraniji stadij u razvoju karcinoma kože su prekanceroze, tj. aktiničke keratoze, koje se moraju pravovremeno tretirati kod dermatologa, jer predstavljaju promjene iz kojih će se u vrlo velikoj vjerojatnosti razviti karcinom kože. Aktiničke keratoze su promjene koje karakterizira hrapava, ljuskava, crvenkasta površina, na fotoeksponiranim mjestima. Osobito će se razviti na mjestima na kojima su tijekom života nastajale opekline od sunca.

Najčešći i najrasprostranjeniji karcinom kože je bazocelularni karcinom.

Bazocelularni karcinom ne metestazira, ali lokalno razara tkivo. Terapija ove vrste karcinoma je operativni zahvat uz patohistološku analizu odstranjene promjene. Ova vrsta karcinoma kože manifestira se u obliku kraste koja ne cijeli ili u obliku polukuglaste sjajne izrasline, prožetom kapilarana na površini, a može se javiti i u obliku voštanog ožiljka. Drugi karcinom po učestalosti je planocelularni karcinom, koji nastaje iz prekanceroze, točnije iz aktiničke keratoze. Jedini oblik izliječenja je operativno odstranjivanje promjene uz patohistološku analizu. Za razliku od bazocelularnog karcinoma, planocelularni karcinom ima mogućnosti metastaziranja u limfne čvorove i druge organe.

Najzloćudniji karcinom kože je maligni melanom. Melanom se razvija iz pigmentiranih stanica kože (melanocita). Melanociti su normalne stanice u koži koje stvaraju pigment melanin, zbog kojeg naša koža ima pigment. Pod utjecajem sunca tog pigmenta se stvara više, i ima funkciju zaštite stanica od štetnih ultraljubičastih zraka. Svatko može razviti melanom, no ipak ovaj tumor je češći kod osoba svjetlije puti, svjetlih očiju i svijetlije kose, kao i kod osoba s velikim brojem atipičnih (displastičnih) madeža, kod osoba koje su često zadobivale opekline prilikom sunčanja. Osobito je važno napomenuti ako je u obitelji bilo oboljelih od melanoma, da ostali članovi obitelji imaju povećani rizik za razvoj melanoma. Stoga ako osoba ima neke od navedenih rizičnih čimbenika, valja se obratiti dermatologu i provoditi redovite preglede kože.

Za nastanak melanoma smatra se da je najzaslužnije prekomjerno sunčanje, bilo da je riječ o prirodnom suncu ili umjetnim izvorima (solarijima) ako se koriste prekomjerno. 

Najvažnije je djelovati preventivno, što se odnosi na odstranjivanje displastičnih nevusa, jer na taj način odstranjujemo «podlogu» iz koje se melanom može razviti. No, valja naglasiti da melanom ne nastaje uvijek iz displastičnih nevusa i da ne nastaje samo na fotoeksponiranoj koži. Melanom se manifestira najčešće u obliku tamne, nepravilno pigmentirane promjene, neoštro ograničene od okolne kože, javlja se u lezijama većim od 5 mm u promjeru. Melanom se može razviti i na prethodno nepromijenjoj koži i na mjestima koja nisu izložena suncu. Stoga treba preglede i procjenu koje madeže valja preventivno odstraniti, prepustiti stručnjaku - dermatologu.

Ishod melanoma ovisi o debljini tumora koja se određuje okularnim mikrometrom. Najraniji stadij melanoma (melanom in situ) ima100 % izlječenje. Neliječeni melanomi rastu i zahvaćaju dublje slojeve kože, razvijaju sklonost metastaziranju limfom i/ili krvlju. Daljenje liječenje osobe oboljele od melanoma ovisi o stadiju bolesti. Nakon operacije svih navedenih tumora kože obavezne su redovite kontrole kod dermatologa. Što se može učiniti u smislu samopregleda i samozaštite? Rana detekcija promjena je najvažnija. Stoga valja provoditi samopreglede kože jedan puta mjesečno i obratiti pozornost na asimetričnost pigmentirane promjene, rubove prema zdravoj koži, obojenost kao i promjenu veličine. Ako dermatolog ne odredi drugačije kontrole, pregledi kod dermatologa obavezni su jedan puta godišnje. 

Važno je izbjegavati jako sunce od 11 do 17 sati, koristiti kreme sa visokim zaštitnim faktorima i nanositi ih više puta. Obavezno valja nosti laganu odjeću dugih rukava, pokrivala za glavu i sunčane naočale, a sobito važno je izbjegavatiiprekomjernu uporabu solarija. Preporučljivo je 2 - 3 mjeseca prije izlaganja suncu uzimati prirodne karotenoide, kojim ćete zaštiti kožu od sunčevog zračenja te spriječiti alergiju i crvenilo kože. 


Zaštita privatnosti pitajte nas