Natrag

Učinak sunca na kožne promjene

Sunčevo zračenje, kroz UVA i UVB zrake, ubrzava starenje kože, nastanak raka kože, malignu transformaciju mladeža i dovodi do hiperpigmentacije, tj. pojačanog nakupljanja melanina u epidermisu ili dermisu. U ovom članku fokusirati ćemo se na promjene na koži koje nastaju kao posljedica oštečenja kože pretjeranim izlaganjem suncu, u smislu nastajanja promjena koje su dobroćudne i nemaju potencijal da se razviju u karcinom kože ili melanom.

Najčešće promjene tog tipa su seboroične keratoze te lentigo solaris ili staračke pjege. Seboroičnih keratoza ili senilnih bradavica koje su najčešći benigni tumori kože. To su dobroćudne tvorbe nastale proširenjem epidermisa uz pojačano stvaranje roževine. Iako naziv "senilne" sugerira veću pojavnost u zreloj životnoj dobi, mogu se vidjeti i u mlađih ljudi, pogotovo u osjetljivih fototipova kože, osoba svijetle puti. Pojava ovih promjena povečava se sa životnom dobi, pa tako se smatra kako iznad 50. godine života ima ih gotovo 100% osoba. Najčešća lokalizalizacija ovih promjena su mjesta izložena sunčevoj svjetlosti kao što su lice, vlasište, prsište i leđa. Najčešće su to svijetlosmeđe, lagano uzdignute pločice, hrapave, naborane, "bradavičaste" površine, ponekad s tamnije smeđim točkicama ili čepovima. Boja im varira od smeđe, crvenkastosmeđe sve do tamnosmeđe i crne boje, često su praćene svrbežom. Često pogotovo prilikom kupanja dio ovih promjena se odruni i otpadne spontano, no većinom samo djelomično. Metode uklanjanja seborojičkih keratoza uključuju: krioterapiju tekućim dušikom, ekskohleaciju, elektrokauterizaciju ili lasersku metodu.

Lentigo solaris je karakteriziran pojavom pigmentiranih mrlja na koži kronično izloženoj suncu. Promjene se tipično nalaze na mjestima koja su izložena sunčevom zračenju kao što su šake, podlaktice, lice te leđa i ramena. Promjene su u razini kože, obično veličine do 1cm, a boja im varira od svijetlosmeđe do tamnije smeđe. Karakteristično jest da izlaganjem suncu postaju tamnije, a spontano se ne povlače. Metode kojima se uklanjaju ove promjene uključuju: kemijsku dermoabraziju različitim keratolitičkim sredstvima koji uklanjanju površinski sloj kože, krioterapiju tekućim dušikom te lasersku terapiju. Obje promjene su visoko povezane sa izlaganjem suncu. Što više vremena provodite na suncu tokom svog života veće su vam šanse za dobivanje staračkih pjega. Tako osobe koje su profesionalno izložene suncu, poput poljoprivrednika, ribara ili ljubitelji sportskih aktivnosti na otvorenom imaju povišeni rizik. Velika izloženost suncu tokom godina uzrokovat će kod osjetljivije ili ranjivije kože ranije nastajanje staračkih pjega. Tanja područja kože na vašem licu i tijelu će prva pokazati štetu. To se posebno odnosi na pozadinu ruku, oko očiju i područje prsa. Zbog toga najvažniju ulogu u prevenciji od nastanka spomenutih promjena je zaštita od sunčanih UV zraka, tj. neizlaganje suncu i upotreba krema sa zaštitnim faktorom.

Alergija na sunce

Dolaskom ljetnih mjeseci potrebno je podsjetiti se o učincima sunčevog zračenja. Osim dokazanog djelovanja UV zraka na povećani rizik  nastanka karcinoma kože i melanoma te fotoaginga, sunce je vrlo čest uzrok pojave alergija. Iako je rašireno mišljenje kako su alergije na sunce rijetke, one zapravo zahvaćaju i do 20% populacije. Alergija na sunce spadaju u skupinu fotodermatoza. Razlikujemo primarni i sekundarni tip fotodermatoza. Primarni tip fotodermatoza je karakteriziran autoimunološkom reakcijom pri čemu dolazi do pojave osipa i promjena na koži iz razloga što vlastiti imunološki sustav reagira na neke komponente osunčane kože koje prepoznaje kao strane te pokreće alergijsku reakciju. Ovaj tip fotodermatoza nastaje izlaganjem kože ultraljubičastom svjetlu, a najčešće su rezultat genetskog naslijeđa. Najčešći oblik primarne fotodermatoze jest polimorfna svjetlosna erupcija PMLE (engl. polymorphous light eruption). Promjene na koži se tipično javljaju nekoliko sati poslije izlaganja suncu, najčešće u večernjim satima, u obliku crvenila, osipa ili sitnih mjehurića, praćenih svrbežom. Najčešća lokalizacija promjena na koži su vrat te pregibi ruku i nogu. Promjene se obično spontano povlače nakon nekoliko dana. 

Primarne dermatoze uzrokovane su UV-B zračenjem kojeg možemo blokirati pomoću većine krema za sunčanje, ali i UV-A zračenjem koje prodire mnogo dublje u kožu. Stoga pri izboru krema za sunčanje potrebno je izabrati preparat koji ima anti - UVA oznaku. Treba imati na umu da dok su opeklinama sklonije osobe svjetlije puti, alergijama na sunce su izloženi svi fototipovi kože. Drugi tip fotodermatoza su sekundarne fotodermatoze koje nastaju kada u stvaranju alergije sudjeluju fotosenzibilizatori (tvari koje pojačavaju osjetljivost kože na svjetlo).

Najčešći fotosenzibilizatori uključuju:

  • Lijekovi (retinoidi - lijekovi koji se koriste u liječenju akni, antihistaminici, nesteroidni protuupalni lijekovi, antibiotici prvenstveno tetraciklini, lijekovi protiv gljivica, oralni antidijabetici, diuretici, sedativi, triciklički antidepresivi).
  • prirodnu kozmetiku ili kućne kozmetičke pripravke koji sadrže eterična ulja svih vrsta citrusa, eterično ulje lavande, anđelike, sandalovine i cedra.
  • Prilikom pojave alergije na sunce uvijek je važno promisliti jesmo li koristili neki od "sumnjivih" proizvoda ili uzimali neke lijekove.
  • Također neke bolesti koje kožu čine pojačano osjetljivom na sunce uglavnom su sistemske, što znači da zahvaćaju čitav organizam. Svakako treba izdvojiti dvije - sistemski lupus eritematosus te porfiriju. 

Prevencija alergija na suncu:

  • U slučaju korištenja lijekova koji imaju fototoksično djelovanje potrebno je potpuno izbjegavanje sunca ili se posavjetovati s liječnikom oko uzimanja lijeka sa sličnim ili istim djelovanjem bez nuspojava poput alergijskih reakcija na sunce.
  • izbjegavanje korištenja kozmetike koja sadrži AHA i BHA kiseline, salicilnu kiselinu i retinole s obzirom da ovi sastojci uzrokuju površinski dio epidermisa i time povećavaju osjetljivost kože.
  • izbjegavanje različitih oblika pilinga kože i dermoabrazija u smislu kemijskih pilinga ili laserskih tretmana prije odlaska na more.
  • pri šetnji prirodom ili radu u vrtu izbjegavajte dodir s lišćem peršina, celera i krizantema: ove biljke, kao i neke trave, sadrže fitokumarine koji uzrokuju neželjene reakcije.
  • izbjegavanje sunčanja dok su UV zrake najjače, nošenje zaštitne odjeće i korištenje kvalitetnog sredstva za zaštitu od sunca koje pruža visoku UVA i UVB zaštitu. 
  • korištenje dijetetskih pripravaka kao dodatak prehrani poput beta-karotena može umanjiti jačinu fotosenzitivnih reakcija.
  • kod izbora zaštite od sunca je neophodan fotostabilan UV filter sa jakim djelovanjem protiv UV- zraka, jer su one razlog za nastajanje 75% alergija na sunce.

Liječenje

Većina simptoma alergijskih reakcija na sunce spontano prolazi. Ublažavanje se može postići hladnim oblozima, uzimanjem paracetamola te posebnih krema i emulzija koje su posebno namijenjene njezi kože nakon izlaganja suncu. Kod težih slučajeva mogu se koristiti lijekovi poput oralnih antihistaminika ili kortikosteroida.


Zaštita privatnosti pitajte nas