Natrag

Utjecaj sunca na kožu

Jedan od najpoznatijih i svakako najpoželjnijih učinaka sunca na kožu je pojava tamne boje, preplanulosti, odnosno pigmentacije. Ona se javlja kao posljedica stvaranja pigmenta u melanocitima, stanicama koje sintetiziraju pigment melanin. Melanin se stvara pod utjecajem ultravioletnih (UV) zraka i ima zadaću da štiti kožu od oštećenja koje izaziva sunce. Nažalost njegova zaštitna uloga je ograničena. Zbog toga i preplanula koža kod daljnjih izlaganja suncu ili umjetnim izvorima UV zraka (solarij) doživljava određena oštećenja.

Postoje dva tipa pigmentacije: direktna i indirektna. Direktna pigmentacija razvija se kratko nakon izlaganja suncu ili čak istovremeno. Pepeljasto je sive ili smeđe boje i jasno se razlikuje od kasne, bakrenaste pigmentacije. Indirektna ili kasna pigmentacija razvija se 24 do 48 sati nakon izlaganja suncu. Osobe koje imaju tip kože I - III često zadobiju sunčeve opekline. Promjene na koži počinju se javljaju 4-6 sati nakon sunčanja, a prolaze nakon 3 dana uz razvitak pigmentacije. U početku koža je intenzivno crvena uz osjećaj pečenja. U težim slučajevima javljaju se mjehuri, a može doći i do slabosti, povišenja temperature i kolapsa. Nakon 2-3 dana koža se počinje ljuštiti. Na opečenu kožu dobro je što prije staviti hladne obloge da se koža ohladi. Zatim se apliciraju kreme i emulzije koje imaju protuupalno djelovanje te preparati za obnovu kože.

Drugi nepoželjan, ali manje poznat učinak sunca na kožu je starenje kože. Uloga sunca u starenju kože najbolje se može vidjeti kada pogledamo mornare ili druge radnike koji rade na otvorenom. Njihova je koža redovito tamna, suha, naborana i bez elasticiteta. Tako oni izgledaju stariji nego što jesu. Te kožne promjene razvijaju se u direktnoj proporciji s količinom vremena koje je osoba provela na suncu tijekom života. Danas se smatra da čak oko 80% kožnih promjena, za koje se smatralo da su posljedica starosti, u stvari su posljedica izlaganja suncu, a ne stvarnih godina.U dermatologiji postoji sindrom nazvan dermatoheliosis ili photoaging (starenje izazvano utjecajem svjetla). Photoaging je rezultat intenzivnog i dugotrajnog izlaganja kože UV zrakama. Sindrom uključuje vrlo široki raspon promjena na koži, potkožnom tkivu i krvožilnom sistemu. Najteže su pogođene osobe svijetle puti, odnosno one s tipom kože I i II. Znaci photoaginga počinju se javljati nakon 40-te godine. Koža postaje suha, gruba i naborana. Također postaje «prozirnija» (atrofična) tako da kroz nju prosijavaju krvne žilice (teleangiektazije). Mjestimično se vide uzdignute promjene žute boje i grube površine. To su solarne keratoze koje se s godinama mogu razviti u kožni rak. Često se javljaju i smeđe mrlje različite veličine poznate pod nazivom «sunčane pjege starijih» ili solarni lentigo. U području oko očiju javljaju se miteseri, a zbog gubitka elasticiteta potkožnog tkiva koža izgleda «obješena». Tako photoaging daje i mlađoj osobi stariji izgled. 

Nažalost photoaging je progresivan i neizlječiv sindrom. Moguć je manji oporavak vezivnog tkiva kod intenzivne zaštite od sunca. Neke promjene kao solarne keratoze i solarni lentigo napreduju unatoč toj zaštiti. Zbog svega spomenutog važno je shvatiti kako zaštita od sunca ima važnu ulogu u očuvanju našeg zdravlja kao i u očuvanju našeg mladolikog izgleda.

Prema odgovoru kože nakon 30 minuta izlaganja suncu tijekon ljeta razlikuje se 6 tipova kože

  • tip I: uvijek se jave opekline, a nikada pigmentacije 
  • tip II: obično se jave opekline, a pigmentacije katkada 
  • tip III: opekline se javljaju samo ponekad, a pigmentacije uvijek 
  • tip IV: opekline su vrlo rijetke, a pigmentacije osobito jake 
  • tip V: izrazito tamnoputi ljudi, Meksikanci, Indijanci 
  • tip VI: crnci

Zaštita privatnosti pitajte nas