Natrag

Znojnice i znojenje

Bilo da se bavimo sportom, radimo teški fizički posao, sjedimo u uredu ili pak negdje na suncu, znojenje je normalan tjelesni proces kojim se ljudsko tijelo hladi i regulira tjelesnu temperaturu. Primarni zadatak znojenja je održavanje tjelesne temperature, vlažnosti kože i optimalne ravnoteže elektrolita i tekućine u organizmnu. 

Što je normalno (fiziološko) znojenje?

Pri temperaturi zraka od 20°C znojenjem se gubi 100 ml vode. Ako je vrijeme vrlo toplo gubitak vode znojenjem može ponekad doseći 1.5 do 2 l /h što može značajno iscrpiti zalihe tjelesnih tekućina. Pri tjelesnom naporu raste tjelesna temperatura i kao posljedica nastaje prekomjerno znojenje.

Što je prekomjerno znojenje?

Prekomjerno znojenje (hiperhidroza) predstavlja lučenje znoja u svrhu termoregulacije u količinama većim od fizioloških. Prekomjerno znojenje javlja se kod pojačanog fizičkog rada, u trudnoći, kod pretilih osoba, u klimakteriju te vrućim klimatskim uvjetima.

Može se javiti u stanjima kada postoji pojačana produkcija i koncentracija kateholamina (adrenalina i noradrenalina). To su stanja poput kardiovaskularnog šoka i hipoglikemije. Generalizirano znojenje može biti posljedica sistemske bolesti ili uzimanja lijekova. Brojni su lijekovi koji mogu uzrokovati znojenje: antidepresivi, antipiretici, hormonalni preparati, insulin, antihipertenzivi itd. Mogući uzroci generaliziranog znojenja uključuju: zarazne bolesti (npr. TBC, HIV), endokarditis, ozlijede kralješnice, malignu bolest (limfom), endokrinopatiju (hipertireozu, karcinoidni sindrom, feokromocitom).

Ljeto i znojenje

Suhi, vrući klimatski uvjeti povećavaju gubitak tekućine, između ostalog znojenjem. Prekomjerno znojenje i specifičan miris koji se tom prilikom javlja, mnogima su više nego dovoljan razlog za upotrebu nekog od sredstava koje ograničavaju znojenje i stvaranje takvog neugodnog mirisa.

Savjeti: kako smanjiti znojenje ljeti:

  • Odjeća: birajte prozračnu odjeću od prirodnih materijala (pamuk, lan) koja ima sposobnost upijanja znoja; izbjegavajte materijale kao što su  najlon i poliester 
  • Redovito uklanjajte dlačice ispod pazuha i u preponama. Znoj se zadržava na dlačicama, dolazi u kontakt sa zrakom i bakterijama što dovodi do nastanka neugodnog mirisa
  • Tuširajte se mlakom vodom i sapunima s neutralnim ili blago kiselim pH. Oni čuvaju zaštitni kiseli omotač kože i sprječavaju razmnožavanje bakterija na površini kože. Izbjegavajte korištenje klasičnih sapuna
  • Pijte dovoljne količine vode; bez obzira na predrasude, unos veće količine vode ne povećava količinu znoja, već olakšava rashlađivanje samog tijela; čajevi i tablete na bazi kadulje pokazali su se učinkoviti u terapiji znojenja
  • Izbjegavajte konzumirati i pretjerano hladne i pretjerano vruće napitke, gazirana pića, alkohol, kavu
  • Prehrana: preporuča se izbjegavati začinjenu, paprenu hranu, čili, bijeli luk. 
  • Redovito se opuštajte jer stres, izazvan, primjerice, strahom ili ljutnjom, pospješuje znojenje
  • Kako lijekovi na bazi acetilsalicilne kiseline (primjerice aspirin) potiču znojenje, u dogovoru s liječnikom izaberite zamjenske preparate
  • Antiperspiranse, dezodoranse i kreme za sprječavanje neugodnih mirisa nanosite samo nakon tuširanja na čisto i dobro posušenu pazušnu regiju. 

Imajte na umu da antiperspirans nije isto što dezodorans. Iako se oba proizvoda koriste za neutraliziranje neugodnih mirisa nastalih zbog znojenja, među njima postoje razlike. Antiperspiransi sadrže sastojke koji sprječavaju znojenje, dok dezodoransi samo neutraliziraju mirise. Prvi imaju dugotrajnije djelovanje; nanose se 2-3 puta tjedno, dok druge treba nanositi više puta tijekom dana. Primjena antiperspiransa se preporuča navečer. Naime, kod večernje primjene antiperspiransi blokiraju žlijezde znojnice i sprječavaju lučenje znoja ujutro i tijekom dana. Dermatolozi ne preporučuju svakodnevnu upotrebu antiperspiransa jer aluminijske soli djeluju na prirođeni mehanizam znojenja, tako da ometaju lučenje žlijezda znojnica. Osim toga, antiperspiransi mogu izazvati alergijske reakcije. 

Što učiniti kad ništa ne pomaže

Terapija Botoxom

Najdjelotvornije je ubrizgavanje botulinum toksina. Botox se ubrizgava pod kožu dlanova i pazuha, sprečavajući živčane stanice da šalju signale i stimuliraju znojne žlijezde. Terapija se mora ponavljati u određenim vremenskim intervalima koje pacijent određuje subjektivno, na osnovi intenziteta ponovnog znojenja. Najčešće je to razdoblje od četiri do 12 mjeseci. 

Iontofereza

Ovaj se postupak izvodi u bazenima s tekućom vodom i laganim naponom struje. Prema podacima Američke dermatološke akademije problem se rješava u oko 83 posto slučajeva. Boli nema, a pacijent osjeća samo blago peckanje. Terapija traje oko 30 minuta i provodi se svaki drugi dan. Prosječno je potrebno između 10 i 12 tretmana. Ne preporuča se: trudnicama, bolesnicima koji boluju od epilepsije, bolesnicima s ugrađenim pace-makerom ili metalnim implantatima. 

Terapija laserom

Laseri - 1064-nm i Nd YAG trajno uništavaju znojne žlijezde tako što laserski snop djeluje u potkožnom tkivu i sloju kože, u kojem su smještene znojne žlijezde. 

Operacija kao krajnje rješenje

Ljudi kojima niti jedna od navedenih metoda nije pomogla problem prekomjernog znojenja se rješava operativnim putem. Zahvat endoskopske transtorakalna simfatekotomije (ETS), pri kojem se odstranjuju lojne žlijezde ili prekidaju znojni živci u području prsa ili trbuha, ne mora uvijek biti konačno rješenje problema jer nakon izvedene operacije znoj zna izbijati na drugim dijelovima tijela.


Zaštita privatnosti pitajte nas